RBA tjedni pregled

Hrvatska

Uz pokazatelje kretanja BDP-a u drugom tromjesečju 2023. prošli su tjedan objavljeni prvi visokofrekventni indikatori kretanja gospodarstva u 3. tromjesečju. Gospodarstvo Hrvatske nastavilo je u razdoblju od travnja do lipnja rasti solidnim stopama, na tromjesečnoj i godišnjoj razini. Predvodnici rasta bili su potrošnja kućanstava i investicije. I dok je potrošnja kućanstava podržana prvenstveno rastom u uslužnim djelatnostima, predmnijevamo da je rast investicijske aktivnosti šesto tromjesečje zaredom rezultat poboljšanja apsorpcije i uspješnijeg korištenja sredstava iz fondova EU. S druge strane, kao posljedica nepovoljnih kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni, izvoz i uvoz roba zabilježili su pad pri čemu je smanjenje realne vrijednosti izvoza roba izravna posljedica kretanja na najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima. Snažniji pad uvozno-izvozne aktivnosti ublažen je rastom izvoza usluga, odražavajući izvrsna kretanja u turističkoj predsezoni, te dvoznamenkastim rastom uvoza usluga. Podaci o kretanju bruto dodane vrijednosti pozivaju na oprez – treće tromjesečje za redom pad je zabilježen kod prerađivačke industrije, a negativnu stopu BDV-a zabilježile su u 2. tromjesečju i djelatnosti Trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Okrećemo se očekivanjima za treće tromjesečje u kojemu je uloga usluga osobito važna s obzirom na još uvijek razmjerno visoku sezonalnost hrvatskog turizma. Rezultati ljetnih mjeseci će, osim na izvoz usluga, utjecati na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju. Za sada dostupni podaci glavne turističke sezone (srpanj) ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo.

Potvrđeno je to i posljednjom objavom pokazatelja maloprodaje gdje je u srpnju realan promet porastao na mjesečnoj i godišnjoj razini. Ipak, srpanjsko pogoršanje potrošačkog optimizma u odnosu na lipanj, uz skromnu stopu rasta maloprodaje na mjesečnoj razini, upućuje na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje svakako je i postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Naime, prema prvim podacima, u kolovozu je zabilježeno ponovno jačanje inflatornih pritisaka (+0,6% mjesečno, odnosno 7,8% na godišnjoj razini). Snažan doprinos rastu cijena na godišnjoj razini i dalje dolazi od cijena hrane, a u kolovozu su inflatorni pritisci opet bili prisutni i u cijenama energije, koje su nakon tri mjeseca pada zabilježile relativno visok godišnji rast (+4,3%). Ubrzanje inflatornih pritisaka podupire naše bojazni da bi prosječna stopa inflacije u 2023. mogla biti malo viša od prognoziranih 7,6% na godišnjoj razini (za nekih dodatnih 0,5 postotnih bodova). Stoga stavljamo našu trenutnu prognozu pod reviziju. Ipak, i dalje očekujemo postupno kretanje inflacije prema nižim razinama kako se bude približavao kraj godine.

Konačno, podaci o kretanju obujma industrijske proizvodnje u srpnju (pad na mjesečnoj i godišnjoj razni) ne ostavljaju puno prostora za optimizam o početku oporavka u tom sektoru. Uz osobnu potrošnju, ostajemo optimistični glede nastavka korištenja EU sredstava koji bi trebali omogućiti nastavak rasta investicija podržavajući našu cjelogodišnju prognozu realnog rasta BDP-a u 2023. od 2,5% godišnje.

Inozemna tržišta

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u europodručju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile su u kolovozu više za 5,3% na godišnjoj razini. Dinamika godišnjeg rasta zadržana je drugi mjesec zaredom, a rast je bio iznad procjene tržišnog konsenzusa (5,1%). S druge strane, temeljna inflacija spustila se s 5,5% na 5,3% godišnje, u skladu s tržišnim konsenzusom. Rast cijena energije za 3,2% (osobito cijena goriva za motorna vozila) u odnosu na srpanj generirao je najveći doprinos rastu potrošačkih cijena od 0,6% na mjesečnoj razini. Osim viših cijena energije, skromnije popuštanje inflatornih pritisaka posljedica je učinka baznog razdoblja, odnosno donesenih mjera za olakšavanje visokih troškova energije u Njemačkoj u istom razdoblju prethodne godine. Već u rujnu bi spomenuti učinci trebali iščeznuti, pa je za očekivati i zamjetnije usporavanje potrošačkih cijena.

Ipak, i u kolovozu je primjetno popuštanje inflatornih pritisaka. Prvi put od studenog 2021., niti jedna zemlja europodručja nije zabilježila dvoznamenkastu godišnju stopu inflacije. Ohrabruje nastavak usporavanja rasta cijena hrane na godišnjoj razini (uključujući alkoholna pića i duhan), s 10,8% u srpnju na 9,8% u kolovozu. Usporile su također i cijene neenergetskih industrijskih proizvoda (s 5,0% na 4,8%), a blaži je i rast cijena usluga (s 5,6% na 5,5%).

U fokus dolazi pitanje o dugotrajnosti inflacije iznad ciljeva ESB-a. Za očekivati je da će u narednim mjesecima temeljna inflacija premašivati opću stopu na godišnjoj razini. Tome će najviše doprinositi tvrdoglavost cijena usluga, koje snažno ovise i o nominalnom povećanju plaća. S obzirom na situaciju na tržištu rada, navedeno će vjerojatno produljivati rast cijena u promatranoj kategoriji. Kao posljedica prošlogodišnjeg snažnog rasta uz ovogodišnje negativne promjene na mjesečnoj razini, godišnja inflacija energije nalazi se u negativnom području. Negativne promjene će se vjerojatno zadržati tijekom jeseni kada do izražaja dođe učinak baznog razdoblja kod cijena električne energije. Budući da su prošlogodišnji rast cijena energije pratile s određenim odmakom i cijene hrane i ostalih dobara, za očekivati je snažniji učinak visoke baze i kod tih kategorija. Međutim, promjene će ovisiti i o kretanju cijena na mjesečnoj razini. Kao potencijalni rizici za ponovno intenziviranje rasta mogu se navesti, između ostalog, jačanje zabrinutosti oko opskrbe energijom u Europi, geopolitičke napetosti, poremećaji u opskrbi hranom, pojava i jačina spirale nadnica, ali i rekonstrukturiranje dobavnih lanaca. Prema projekcijama Raiffeisen Researcha, očekuje se da će se opća stopa inflacije spustiti na ciljanih 2% tek krajem 2025., dok bi se istodobno temeljna inflacija mogla zadržati na oko 3%.

S druge strane Atlantika, fokus je bio na objavama raznih podataka s tržišta rada u SAD-u. Broj novozaposlenih zadržao se u kolovozu ispod 200 tisuća treći mjesec zaredom, što je znatno skromnije od ostvarenih promjena tijekom 2022., ali još uvijek iznad prosjeka 2019. godine. Stopa nezaposlenosti porasla je s 3,5% na 3,8%, najveću razinu od početka 2022. Istovremeno je broj otvorenih radnih mjesta pao u srpnju šesti od posljednjih sedam mjeseci i spustio se na najnižu razinu od ožujka 2021. Podaci signaliziraju blago popuštanje potražnje na tržištu rada, što je zasada u skladu s priželjkivanom dinamikom usporavanja gospodarstva od strane Feda, kako bi se uspostavila stabilnost cijena. Fokus tržišnih dionika okreće se predstojećim sastancima ESB-a i Feda, koji su na rasporedu 14. odnosno 19. i 20. rujna.

Dionička tržišta

Nakon završetka godišnjeg zasjedanja središnjih banaka u Jackson Holeu na kojemu nije bilo iznenađenja, tjedan je na svjetskim burzama protekao u pozitivnom ozračju. Makroekonomski podaci uglavnom ukazuju na usporavanje gospodarstva pa tržišni dionici računaju da bi kamatne stope mogle ostati nepromijenjene na sljedećem rujanskom zasjedanju Fed-a, ali i ESB-a. Na isti zaključak upućuju i podaci s američkog tržišta rada objavljeni u petak. Naime, broj novozaposlenih je nadmašio prognoze, no stopa nezaposlenosti je porasla. Ipak, tržišne dionike najviše brine relativno sporo usporavanje inflacije tako da, u skladu s i dalje prisutnom neizvjesnošću oko budućih koraka monetarne politike, očekujemo oprezno trgovanje u razdoblju pred nama. Također, moguće je i ponovno jačanje volatilnosti. U ovom tjednu će nove smjernice investitorima dati podaci o uslužnom sektoru u SAD-u te o industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj i trgovini na malo u euro području.

Domaći dionički indeksi nisu mogli pronaći jasan smjer kretanja, no ipak su ostvarili minimalan tjedni rast. Vodeći CROBEX trgovanje je u petak zaključio na 2.450,8 bodova odnosno s tjednim rastom od 0,08%, dok je uži CROBEX10 ostvario tjedni rast od 0,56% na 1,483,3 boda. Prosječni dnevni promet je iznosio oko 1,4 mil. eura u prosjeku dnevno, a najveći promet je ostvaren dionicom Podravke ukupno 2,4 mil. eura uz rast cijene od 0,70% na zaključnih 144,5 eura. Među sastavnicama CROBEX-a najbolju izvedbu imala je dionica Atlantic Grupe s rastom od 2,94%. Od korporativnih objava izdvajamo vijest Spana o pokretanju postupka osnivanja društva Span sa sjedištem u Gruziji te navode kako je to dodatna potvrda njihovog strateškog fokusa koji je usmjeren i na tržišta Istočne Europe i Središnje Azije.