Dnevno financijsko izvješće

Prema objavi indeksa menadžera nabave (PMI), kontrakcija gospodarskih aktivnosti u europodručju intenzivirana je u kolovozu, što je posljedica i povratka blage kontrakcije aktivnosti u uslužnom sektoru, prve od kraja 2022. Stoga anketni pokazatelj nastavlja sugerirati da gospodarski rast monetarne unije slabi u trećem tromjesečju u odnosu na prvu polovinu godine. Poduzeća u oba sektora izvijestila su o slabljenju poslovne aktivnosti i novih narudžbi, dok prerađivački sektor bilježi znatno snažniju dinamiku kontrakcije. Naime, dok se pokazatelj uslužnih aktivnosti spustio s 50,9 na 48,3 bodova, pokazatelj prerađivačkih aktivnosti blago se poboljšao s 42,7 na 43,7 bodova. Posljedično, kompozitni pokazatelj spustio se s 48,6 bodova u srpnju na 47 bodova u kolovozu, najnižu razinu od studenog 2020. Kompozitni pokazatelj treći je mjesec zaredom ispod granične vrijednosti od 50, predvođen pokazateljem prerađivačkog sektora koji je u području kontrakcije od srpnja 2022. Potražnja slabi u oba sektora, ali posebice je prigušena kod prerađivačkog. Budući da ranije akumulirane narudžbe iščezavaju, pokazatelj zapošljavanja pokazao je na stagnaciju uslijed očekivane slabije buduće aktivnosti. Prodajne cijene za gotove proizvode pale su na mjesečnoj razini četvrti mjesec zaredom, iako je stopa deflacije umjerenija. S druge strane, u uslužnom sektoru mjesečna stopa rasta cijena za usluge najslabija je od listopada 2021. Ekonomski podaci za gospodarstvo europodručja tako nastavljaju razočaravati tržišne dionike, dok zabrinutost oko ekonomskih izgleda jača približavanjem jesenskih mjeseci. Iako inflatorni pritisci slabe, isti su i dalje značajni. S druge strane, rastući troškovi zaduživanja remete investicijske planove. Uz prisutnu neizvjesnost oko uspostavljanja stabilnosti cijena i posljedica monetarne politike na gospodarstvo, nije za očekivati značajniji oporavak ili zamah gospodarskih aktivnosti prema kraju godine. Pozitivno na optimizam tržišta djeluju tek ekonomski podaci o trendovima u gospodarstvu SAD-a. Tako je i indeks menadžera nabave pokazao na nešto bolju situaciju američkih gospodarskih aktivnosti u odnosu na one s naše strane Atlantika. Iako je u kolovozu zabilježeno intenziviranje dinamike kontrakcije prerađivačkih aktivnosti i slabljenje dinamike ekspanzije uslužnih, kompozitni pokazatelj zadržao se blago iznad granične vrijednosti, na 50,4 bodova.

Osim PMI indikatora, jučer je objavljen i pokazatelj potrošačkog optimizma u europodručju. Preliminarni podaci Europske komisije pokazali su na slabljenje sentimenta potrošača u europodručju, suprotno našim očekivanjima i tržišnom konsenzusu. Naime, pokazatelj je pao s -15,1 bodova u srpnju na -16 bodova u kolovozu, što je prvo pogoršanje nakon četiri uzastopna mjeseca rasta. Stoga je pokazatelj zadržan ispod razine iz veljače 2022., prije početka rata u Ukrajini. Zadržavanje pokazatelja ispod dugogodišnjeg prosjeka očekivano je s obzirom na ekonomske okolnosti.

Cijene dionica na svjetskim tržištima rasle su u srijedu nakon što su ekonomski podaci u SAD-u i Europi potaknuli očekivanja tržišnih dionika kako bi vodeće središnje banke mogle pauzirati povećanja kamatnih stopa s ciljem spriječavanja recesije. Cijena dionice tehnološkog diva Nvidia skočila je u produženom trgovanju za oko 9% uslijed optimističnih očekivanja po pitanju objave financijskog rezultata. Prinos na 10-godišnji Treasury pao je za 14bb na 4,18%, dok je prinos na njemački 10-godišnji Bund pao za 13bb na 2,52%. Američki dolar je oslabio, a tečaj EUR/USD porastao je za 0,2% na 1,0863 dolara za euro.

Na domaćem je tržištu prevladavao negativan sentiment. CROBEX je zabilježio pad vrijednosti od 0,46% na 2.429,5 bodova, dok je uži CROBEX10 oslabio 0,40% na 1.456,27 bodova. Od ukupnog ostvarenog prometa od 1,79 mil. eura, čak 62% odnosi se na trgovanje dionicom Podravke (1,11 mil. eura), čija je cijena zabilježila korekciju od 0,36% na 137,5 eura.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem lipnja 2023. godine 20,7 mlrd. eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,2 mlrd. eura ili 6,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 4,2% (+829,6 mil. eura). Dinamika godišnjeg rasta kretala se se između 5% i 6% od svibnja prošle godine. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 1,1% ili 215,4 mil. eura.

Na osnovi transakcija godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,5% u svibnju na 6,6% u lipnju. Promatrano po instrumentima, godišnji rast generiran je ubrzanjem rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,7% na 6,3%), dok se godišnji rast stambenih kredita usporio (s 9,5% na 9,2%).

Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,9% mjesečno i 5,4% godišnje. Krajem lipnja iznosili su 7,6 mlrd. eura ili 36,5% ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U odnosu na kraj 2022. zabilježeno je povećanje za 362,9 mil. eura ili 5,0%. Navedeno može zrcaliti očekivan rast kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih plaća.

Stambeni krediti s iznosom od 10,3 mlrd. eura čine gotovo polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U lipnju je zabilježen rast od 1,4% mjesečno i 9,1% godišnje (+9,4 u svibnju i +9,6% u travnju). Nastavak solidne stope rasta na mjesečnoj razini odraz je provedbe državnog subvencioniranja stambenih kredita. Usporavanje intenziteta godišnjeg rasta posljedica je i snažnijeg stambenog kreditiranja tijekom istog razdoblja prethodne godine. U odnosu na kraj 2022. stambeni krediti porasli su za 4,1% ili 410,2 mil. eura.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 793,7 mil. eura (3,8% ukupnih kredita), zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na lipanj 2022. pad je iznosio 7,8% ili 67,2 mil. eura, dok je u odnosu na prethodni mjesec evidentiran pad od 1,6% ili 12,8 mil. eura. Na godišnjoj razini pad promatrane kategorije traje od kraja 2022. Krediti po kreditnim karticama (1,9% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 392,4 mil. eura, a u lipnju je zabilježen rast na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na lipanj 2022. krediti spomenute kategorije porasli su šesti mjesec zaredom, a stopa rasta iznosila je 6,3% godišnje. Na mjesečnoj razini rast je iznosio skromnih 0,1%.

Unatoč kontinuiranom podizanju referentnih kamatnih stopa ESB-a, kamatne stope na kredite sektoru stanovništva do sada su tek blago porasle. Kako navodi središnja banka, u ključne čimbenike koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti pad premije rizika zbog ulaska u europodručje, stabilna i rastuća depozitna baza, relativno nizak omjer kredita i depozita, mali udio promjenjivih kamatnih stopa kod odobravanja kredita te značajan višak likvidnosti. Kao ograničavajući čimbenik na znatniju promjenu kamatnih stopa na kredite stanovništvu posebno se može izdvojiti i zakonska regulacija, odnosno zakonsko ograničenje najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom.

U nastavku godine očekujemo daljnje sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena, odnosno očekujemo zadržavanje prošlogodišnje dinamike rasta kredita stanovništvu.